Ugroženost slobode medija globalni je problem na svjetskom nivou, kazao je generalni sekretar globalnog udruženja novina i novinskih izdavača (WAN-IFRA) Lorens Kliman. On je upozorio da je od početka godine u svijetu stradalo 16 novinara. Kliman je to kazao na seminaru „Ugroženo novinarstvo: Reaguj”, koje Građanska alijansa organizuje za članove Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija. Članstvo WAN-IFRA, kako je rekao Kliman, broji više od 18.000 novina, 15.000 internetskih stranica i više od tri hiljade medijskih kuća iz 120 različitih država, a cilj joj je da podstiče slobodu medija, njihovu ekonomsku nezavisnost i izdavaštvo.
„Dejli pres” je jedina crnogorska članica te asocijacije, koja je najveći globalni predstavnik medija. Kliman je, kako prenosi agencija Mina, predstavio globalnu perspektivu slobode medija, navodeći da problemi u toj oblasti postoje širom svijeta. Prema njegovim riječima, zaštita novinara ne bi trebalo da bude ograničena samo na službene novinare, već na sve one koji na bilo koji način i u bilo kojoj formi obavljaju novinarski posao.
– Potrebno je zaštititi novinarsku profesiju – rekao je on.
Kliman je naveo da je dobro što je u Crnoj Gori formirana Komisija za praćenje rada nadležnih organa u istragama za slučajeve napada na novinare.
– Pozdravljam napore da se bavite pitanjem koje je zabrinjavajuće na globalnom nivou. Tokom prethodne godine u svijetu je ubijen 61 novinar, dok je u prvih nekoliko mjeseci ove godine stradalo 16 novinara, uključujući i sedam novinara koji su poginuli prilikom napada na francuski magazin „Šarli ebdo”. Od 1992. godine do danas ubijeno je 1.200 novinara. To je globalna tragedija na koju se mora obratiti pažnja – poručio je Kliman.
On je objasnio da je od 61 ubistva novinara lani veliki broj slučajeva posledica ratnog stanja, a najviše novinara je poginulo u Siriji – 17, Iraku pet, Palestini četiri, Pakistanu tri, Avganistanu tri i Meksiku dva. Napadi na novinare, kako je naveo, nijesu samo napadi na pojedince ili medijske kuće, već nasilje protiv cjelokupnog društva.
Sloboda štampe, smatra Kliman, ispunjava svoju društvenu ulogu obezbjeđujući informacije na osnovu kojih građani donose odluke u demokratskim društvima.
– To je ključna uloga medija u svim demokratskim društvima. Jedan od uslova za socio-ekonomski razvoj države je i ostvarivanje slobode štampe. Sloboda štampe je jak saveznik u socijalnom razvoju i smanjenju siromaštva. I nije slučajnost što je u najsiromašnijim i najmanje razvijenim društvima represija nad slobodom medija najprisutnija – istakao je on.
M.S.
Najviše kidnapovanja u Meksiku
Kliman je govorio i o mogućim odgovorima na probleme sa kojima se novinari sreću, naglašavajući obuke i treninge u oblasti bezbjednosti, prve pomoći, novinarskoj etici i medijskom pravu. Upozorio je da postoje mnogi programi širom svijeta koje vode različite organizacije.
Naglasio je i da je važno da novinari nauče kako da prepoznaju prijetnje, ali i kako da se s njima izbore.
On se osvrnuo na svoj prvi dolazak u Crnu Goru 2011. godine kada je bio dio međunarodne delegacije koja je provjeravala stanje u oblasti slobode medija. Kliman je saopštio da je najviše kidnapovanja novinara zabilježeno u Meksiku, gdje je čest slučaj da ih otimaju narko-karteli. Na pitanje koja je država, osim Ukrajine, najproblematičnija u Evropi kada je u pitanju sloboda medija, on je odgovorio da se Turska može smatrati „najtužnijim slučajem”. Oni su, kako je objasnio, imali potpunu slobodu medija, a poslednjih godina, u ime antiterorizma, ona se smanjuje.
– Tamo je više novinara u zatvorima nego u bilo kojoj državi. Oni ne prave razliku između novinarstva i terorizma – pojasnio je Kliman.